logo

Vožnja bez stresa..

Što je stres? Što je vožnja

Stres je reagiranje na pojedine situacije u prometu. Nema vozača koji nije osjetio da mu organizam drugačije reagira na podražaje koji mu predstavljaju prijetnju. Pri tome razina aktivnosti nesvjesno raste. Ako je prag dostižan ili se prelazi, razina aktivnosti pada unutar maksimalnog područja. Što se događa kada se ne postigne određena razina odnosno ne dostigne se zadovoljavajući prag? Povećava se napetost mišića, oni postaju kruti, brzina i točnost pokreta je znatno narušena, rad srca je intenzivniji, oči su „širom otvorene“ i dlanovi se znoje.

Hiperhidroza je stanje  prekomjernog znojenja koje nastaje uslijed poremećaja rada žlijezda znojnica. Potrebno je razlikovati primarnu i sekundarnu hiperhidrozu. Lokalizirana (primarna) hiperhidroza obično se javlja u zdravih osoba u području dlanova, tabana, ispod pazuha, u preponama ili upalnim regijama.

Stres u vožnji je štetan jer prvenstveno utječe na obradu informacija. Koliko informacija vozač prima tijekom vožnje? Koliko informacija može obraditi? Koja od tih informacija spašava vozačev ili nečiji drugi život?

Kakav je odnos kandidata i instruktora voženje? Utječe li instruktor vožnje na stres kod kandidata? Kako smanjiti stres kandidata?

Imaju li utjecaj na smanjenje stresa znanje i vještine vozača, stupanj automatiziranih vještina, povećana pozornost vozača, obazrivost i pažnja prema drugim sudionicima u prometu i psihofizičko stanje (tjelesno i duševno)?

Puno je mjera protiv stresa u prometu kao što je puno i sastavnica stresa. Samo zajedničkim radom kandidata i instruktora vožnje moguće je zadržati stres u granicama zadovoljavajućeg.

Pojačano znojenje može biti uzrokovano i emocionalnim i psihičkim stresovima. Tada govorimo o emocionalnoj hiperhidrozi.

Što je problem instruktora kada se kandidatu znoje dlanovi? Ako se problem svodi na zaštitu upravljača, vozila – materijalnog dobra, onda je potpuno promašen cilj osposobljavanja kandidata.

Većina kandidata izjavljuje da pri upravljanju vozilom, pa osobito na ispitu iz upravljanja motornim vozilom osjeća pritisak i tremu. Sigurno ste zamijetili da kandidati nakon negativnog ishoda na ispitu vožnje navode unutrašnje psihološko stanje (tremu ili strah). Skup čimbenika koji utječu na uzrok ne polaganja vozačkog ispita jeste unutrašnji konflikt u čovjeku poznat kao uspjeh nasuprot strahu od neuspjeha i visoke ili preniske aspiracije. Individualna psihološka stabilnost svake osobe bitan je čimbenik.

Jesmo li svi isti? Koje su posljedice neuspjeha?

Frustracija koja ponekad postane i agresivna, afektno reagiranje, gubitak volje i samopouzdanja, manjak motivacije ili tuga samo su neki pojavni oblici ponašanja kandidata.

Koliko kandidata uspije zadržati psihološku stabilnost i pokuša suzdržati emocije tj. pokuša shvatiti uzroke neuspjeha? Tko mora pomoći kandidatima? Instruktor vožnje, ispitivač ili neko treći.

Što će se dogoditi kad jednog dana tako psihološki poljuljan kandidat postane vozač? Tko mora psihološki očvrsnuti kandidata? Tko je morao stvoriti sliku autoškole i ispita kao jednog od brojnih ciljeva u dostizanju glavnog cilja idealnog (defenzivnog ili pametnog) vozača koji je realan i prihvatljiv? Koje su posljedice psihološki nestabilnih i nepozornih vozača za upravljačem vozila?

U procesu osposobljavanja kandidata ne sudjeluju stručne osobe, psiholozi, koji bi kandidata psihološki uravnotežili i pripremili za samostalnu vožnju. Mjere, koje je neophodno poduzeti, u ovakvom sustavu osposobljavanja, su edukacija instruktora vožnje i ispitivača iz oblasti psihologije. Potrebne su praktične vježbe, pravilan pristup kandidatima, stvaranje radnih uvjeta bez straha i stresa, razvijanje samopoštovanja i samokritike tj. svijest da uspjeh u autoškoli zavisi od razine znanja i vještina upravljanja vozilom.

Psihološki smiren i emocionalno stabilan vozač, uz odgovarajuću razinu znanja i vještina, najveći je doprinos sigurnosti u prometu.

Malo praktičnih savjeta za vožnju i polaganje ispita:

–       ne koristiti nikakva sredstva za smirenje prije vožnje i ispita;

–       adekvatno se odjenuti za vožnju (zavisno od vrste vozila);

–       obuti obuću koja mora imati čvrste i ravne potplate;

–       popiti dovoljno tekućine i imati uza se negaziranu tekućinu (obična voda);

–       imati sredstvo za brisanje znoja (ručnik ili maramicu);

–       termin ispita znati dovoljno unaprijed, najmanje tjedan dana, što je dovoljno     za adekvatnu pripremu;

–       razgovarati s instruktorom tko će sve biti u vozilu i tko vodi ispit;

–       znati da će vas ispitivač pristojno i prijateljski pozdraviti;

–       ne vjerovati pričama da instruktoru nije stalo da položite ispit;

–       znati da ispit traje od 30 do 45 minuta;

–       znati da je za pojedine radnje moguće dobiti drugu priliku pri tome ne zaboraviti da postoje diskreditirajuće pogrješke;

–       tražiti pojašnjenje ili pomoć od instruktora i ispitivača ako nešto niste razumjeli;

–       znati da stres i strah dovode do drhtanja nogu pa malo razgibavanja ili šetnja nije na odmet;

–       cilj svakog kandita je postati pametan i dobar vozač.

Facebook